BOLESTI PERJA

Salmoneloza peradi Salmonelle uzrokuju različite akutne i kroničke infekcije peradi. Rod Salmonella u porodiciEnterobacteriaceae sadrži više od 2400 serovara. Klasifikacija Salmonella temelji se na flagelarnom i somatskom antigenu. Puloroza Akutna zarazna bolest peradi uzrokovana S.pullorum. Širi se preko jaja. Oboljevaju kokoši i purani. Kod pilića i purića bolest je smrtonosna dok je kod odraslih ptica lokalizirana i često kroničnog karaktera. Etiologija Salmonella pullorum je negibljiv vrsno specifičan Gram (-) štapić. Ima tri antigena oblika. S.pullorum je relativno slabo otporna na dezinficijense. Na bolest su najosjetljivije mlade životinje u prva 2-3 tjedna života. Zarazu u jato unose kliconoše koje uzročnike šire horizontalno i vertikalno preko jaja što ima posebno veliko značenje u jatima rasplodnih kokoši. Pilići iz zaraženih jaja ako prežive inkubaciju ugibaju nakon leženja. Zaraza se može širiti i kanibalizmom. Klinička slika Puloroza je akutna septikemijska bolest pilića koja se može javiti i u subkliničkom obliku. Inkubacija traje 4-5 dana. Kod pilića koji se legu iz zaraženih jaja najviše uginuća je do 21 dana života. Pilići se skupljaju pod grijalice, ne jedu, krila su im opuštena, pospani su i pijuču. Izmet koji je bijeli i pastozan, zalijepi se za perje. Moguće je otežano disanje i dahtanje. Ako prežive pilići zaostaju u rastu, imaju loše perje. Kod odraslih kokoši infekcija može biti prisutna bez ikakvih vidljivih simptoma što predstavlja izvor invazije za cijelo jato i podmladak. Kod pilenki se može javiti depresija, proljev i dehidracija. Bakterija uzrokuje promjene u jetri, plućima, srcu, mišićima, želucu i cekumu. Kod odraslih kokoši uzrokuje promjene na jajnim folikulima i jajovodima. Dijagnoza Dijagnoza se postavlja izdvajanjem i tipizacijom uzročnika. Za bakteriološku pretragu uzimaju se uzorci jetre, slezene, žumanjčanje vrećice, cekuma, jajnih folikula. U serologiji se koristi makroaglutinacijski i mikroaglutinacijski test. Za diferencijalnu dijagnostiku važno je isključiti newcastlesku bolest, zarazni bronhitis, aspergilozu, stafilokokni i mikrokokni artritis, koliseptikemiju, mikoplazmozu. Prevencija i liječenje Za prevenciju je važno da su matična jata slobodna od uzročnika, što se postiže principom sve van i sve unutra, te preventivnim mjerama i serološkim testiranjima. Liječenje se ne preporučuje jer uzrokuje kliconoštvo. Tifus Tifus je akutna ili kronična septikemija odraslih kokoši i purana koju uzrokuje S. gallinarum. S.gallinarumtakođer se prenosi preko jaja ali za razliku od prethodnog uzročnika puno je veća učestalost prijenosa kontaktom sa zaraženim pticama. Mortalitet također može biti veći i kod starijih ptica. Etiologija Uzročnik je gram negativan, negibljiv štapić. Klinička slika U akutnom obliku bolest se očituje jakom hemolitičkom anemijom. Inkubacija traje 4-5 dana. Kod mladih životinja klinička slika nalikuje pulurozi. Odrasle kokoši su slabe, s nakostriješenim perjem i povišenom temperaturom koja pada neposredno pred uginuće. Perad ugiba za 5-10 dana. Kod purana je prisutan žutozelen proljev. Kod starije peradi jetra može biti povećana s mrljama od žuči, mogu biti prisutna anemija i enteritis. Dijagnoza Postavlja se izdvajanjem i identifikacijom uzročnika a potrebno ju je potvrditi izolacijom, identifikacijom i serotipizacijom. Paratifus Paratifus je zajedničko ime za infekcije uzrokovane drugim vrstama Salmonella koje nisu vrsno specifične. Prijenos se odvija horizontalno preko inficiranih ptica, preko kliconoša, kontaminiranog okoliša, glodavaca. Etiologija Danas su najvažnije infekcije uzrokovane sa Salmonella typhimurium, S.enteriditis, S.hadar, S.arizonae, S.virchow. Uzročnici su gram negativne, nesporulirajuće, štapićaste bakterije. Svi poznati serovari patogeni su za čovjeka i za životinje. Klinička slika Uzročnik se kod peradi zadržava u probavnom sustavu i najčešće ne uzrokuje vidljive znakove bolesti ali može uzrokovati jake simptome kod mlade peradi. Zaraza se lako širi u jatu izmetom i hranom. Bakterije se kod netom izleženih pilića umnažaju u crijevu, iz probavnog trakta mogu ući u krvotok i raširiti se po organizmu. Salmonele spadaju u fakultativne intracelularne bakterije-mogu se umnažati i na neživoj podlozi. Inkubacija traje 3-5 dana i obično se simptomi jave kod mladih životinja. Simptomi nisu specifični. Očituje se općim infekcioznim sindromom. Perad je potištena, ima nakostriješeno perje i profuzan vodenast izmet s pastoznim naslagama na perju oko kloake. Moguće je zamućenje rožnice. Kod odraslih kokoši očituje se inapetencijom, dehidracijom, nevoljkošću, opuštenim krilima. Infekcija s S.arozonae najčešća je kod purana kod kojih se širi preko jaja. Druge životinje (pogotovo glodavci i divlje ptice) mogu služiti kao izvor invazije za perad. Do uginuća dolazi obično u prva 3-4 tjedna života. Očituje se proljevom, bezvoljnošću (apatijom), može se javiti sljepoća u nekim jatima te neurološki simptomi. Može nastati salpingitis, oftalmitis, lokalne infekcije ovarija. Uginuća su najčešća u prvih nekoliko tjedana života. Bolest se očituje još s enteritisom sa nekrotičnim lezijama, depresijom, slabim rastom, proljevom, dehidracijom, jetra može biti povećana s žarišnim nekrozama. Dijagnoza Dijagnoza se postavlja izolacijom identifikacijom i serotipizacijom uzročnika. Prevencija i liječenje Prevencija prvenstveno uključuje provođenje biosigurnosnih mjera u objektima za uzgoj peradi. Poželjno je i peletiranje hrane. Za prevenciju infekcije i prevenciju prijenosa jajima mogu se koristiti umrtvljene vakcine. Preporučljivo je koristiti preparate koji djeluju na principu kompetitivne ekskluzije ( Aviguard ). Jednodnevnim pilićima mogu se davati antibiotici koji smanjuju mortalitet ali perad kasnije izlučuje uzročnika pa se to ne preporučuje. Zoonotsko značenje Salmonellae se s obzirom na patogenezu mogu podjeliti na dvije skupine: prva uzrokuje sustavnu bolest i rijetka je kod ljudi dok druga rijetko kad uzrokuje kliničke simptome ali je zaslužna za infekcije kod ljudi.Salmonella enteriditis predstavlja problem u proizvodnji hrane, uzročnik se prenosi kontaminacijom jajne ljuske fecesom . Infekcije uzrokovane sa S.paratyphoid česte su i poprimaju sve veći značaj u javnom zdravstvu. Bolest se kod ljudi liječi antibioticima ali više pažnje treba posvetiti preventivi.